Objašnjenja profesionalnih pilota koja mogu ublažiti strah od letenja

Podijeli našu objavu prijateljima

Strah je, uz sreću, tugu, ljutnju, iznenađenje i gađenje, na listi primarnih ljudskih emocija. Iako se cijelog života borimo protiv straha, on je u suštini itekako koristan i potreban kako bi nam pomogao da izbjegnemo opasnost i tako preživimo.

Postoji i cijeli raspon tih negativnih osjećaja koji ovise o tome možemo li izbjeći opasnost ili ne, jesmo li u to sigurni ili nismo, pa tako strah može prerasti u paniku ili čak užas. Strah može biti blag ili intenzivan, može biti realan ili nerealan, pa tada govorimo o fobijama. No činjenica je da je strah od letenja vrlo raširen – statistike nisu ujednačene, no pretpostavlja se da barem jedna od 10 osoba doživljava neki oblik straha vezan uz letenje.

Hoćemo li se moći i kako suprotstaviti naletu straha vezanom uz letenje, ovisi o više čimbenika. Nije isto osjećati strah koji se zapravo temelji na osjećaju gubitka kontrole, strahu od avionske nesreće, nije isto ako se već borimo sa psihičkim tegobama poput depresije ili generaliziranog anksioznog poremećaja, a nije isto niti ako patimo od aerofobije, klaustrofobije, akrofobije te nekih drugih paralizirajućih strahova kojima je okidač letenje avionom, a traže ozbiljniji terapijski pristup.

Nije svaki strah fobija, ali i za fobiju pomoć postoji

Zbog raznih tekstova koji se mogu pronaći vezano uz strah od letenja i u kojima se baš svaki strah od letenja proglašava aerofobijom, važno je naglasiti: aerofobija nije bilo kakav, već ekstremni strah od letenja. Osobe s aerofobijom mogu osjećati intenzivnu tjeskobu prije ili tijekom leta zbog koje odbijaju svaku pomisao o letu.

Ovo stanje može, naravno, itekako ometati njihovu sposobnost da putuju, bilo zbog posla ili zadovoljstva. No zahvaljujući psihoterapiji i terapiji izlaganjem, većina ljudi može pobijediti čak i fobiju, stoga ne oklijevajte potražiti stručnu pomoć, pitajte liječnika za savjet.

Što piloti žele da znate?

Strah od letenja, barem ako nije riječ o fobiji, značajno mogu ublažiti (ili čak ukloniti) savjeti, točnije, objašnjenja pilota. Pritom uzmite u obzir da na komercijalnom letu nikada neće u avionu biti kapetan s manje od 1500 sati letačkog iskustva, a najčešće daleko više. Dakle, njihovo je iskustvo itekako dragocjeno. Teško da može postojati situacija s kojom se nisu susreli – što mislite, koliko su  turbulencija doživjeli u svojoj karijeri ili s koliko su se grmljavinskih nevremena borili?

Putnike letenje nerijetko straši upravo zbog turbulencija, zbog zvukova koji su im nepoznati (ako ne lete često), boje se nesreće… Ovom prilikom navest ćemo nekoliko savjeta i objašnjenja pilota koje svakako pročitajte prije nego što krenete na svoj prvi ili sljedeći let, sigurni smo da će vam biti korisni.

#1  Razumijevanje zvukova u avionu

Ako ne letite često, mogli bi vas prestrašiti zvukovi u avionu, posebno kad se promijene ili gotovo utihnu. Na primjer, zvukovi utihnu kad se avion počinje spuštati prema svojoj destinaciji, pa usporava. Korisno je znati da komercijalni mlazni avioni lete na visinama između 10 i 13 kilometara, dok turbo propelerski lete na 7,5 km, te da bi se spustili s te visine i sletjeli u zračnu luku treba im uglavnom 30 do 35 minuta. Značajan dio buke koju čujete tijekom leta uzrokovana je normalnim radom motora i prolaskom aviona kroz zrak. Kada zrakoplov započne spuštanje, najčešće smanji snagu motora na minimalne postavke kako bi se potrošilo što manje goriva, a ponekad i zbog zahtjeva kontrole letenja istovremeno usporava. Stoga ta stalna buka koju čujete gotovo tijekom cijelog leta, u jednom trenutku utihne.

#2 Prolazak kroz oblake i turbulencije

Vrlo čest okidač za paniku i strah su turbulencije koje ponekad mogu biti doista jake. Dobro je znati zašto nastaju i zašto se te pojave nemate razloga bojati.

Turbulencija je zapravo neujednačeno ili kaotično kretanje zraka na određenoj visini ili lokaciji koje najčešće nastaje na dijelovima atmosfere gdje dolazi do nagle promjene u strujanju zraka. Ono može biti uzrokovano mnogim faktorima. Vjerojatno ste već negdje i čuli da je zrak fluid te se ponaša slično, primjerice, vodi u mirnom potoku. Dok potok teče ravnim koritom, voda ujednačeno teče, pa i list na površini mirno plovi. Ali kad naiđe na neravninu ili kamen, u potoku se počnu formirati vrtlozi ili se naglo mijenja smjer toka, pa se list krene ubrzano ljuljati i okretati. Tok je, dakle, nakon neravnine nemiran, a upravo to je vrlo slično onome što se događa u zraku kada govorimo o turbulencijama.

Za početak trebate zaboraviti dječju iluziju o oblacima kao mekim jastucima. Dakle, kako se formiraju oblaci? Kumulusi, oni bijeli oblaci koji podsjećaju na cvjetaču i koje možemo vidjeti na nebu tijekom lijepih sunčanih dana, nastaju tako da sunce neravnomjerno zagrijava površinu zemlje te se zagrijani zrak na određenim mjestima brže diže u visinu u stupovima ili tzv. termikama koje same po sebi mogu uzrokovati turbulenciju. Kada je takav zrak dovoljno vlažan i kada se naglo digne u visinu, zbog pada temperature na određenoj se visini vlaga u zraku počinje kondenzirati i formiraju se sitne kapljice koje oblikuju vidljivu vlagu na nebu – oblak. Upravo zbog tog uzlaznog strujanja zraka, ispod i u tim oblacima često dolazi do vrtloženja i smicanja zraka što je i sama definicija turbulencije.

Po lijepom vremenu zato možemo uočiti da su gotovo svi oblaci na istoj visini na kojoj su dosegli temperaturu kondenzacije. Tijekom procesa kondenzacije također se oslobađa energija, što će dodatno utjecati na kretanje zraka unutar oblaka, a pritom se i sam oblak (ako ima dovoljno energije) može nastaviti razvijati prema gore te uzrokovati još više turbulencije i loše vrijeme.

Stoga će tijekom prolaska aviona kroz oblak gotovo neminovno doći do barem malo podrhtavanja ili ljuljanja zbog te očekivane turbulencije koja nije opasna za zrakoplov.

#3 Loši vremenski uvjeti

Prije svakog leta detaljno se analiziraju vremenski uvjeti na relaciji kojom avion leti. Ako meteorološki uvjeti nisu povoljni za let, možete biti sigurni da će let biti otkazan, odnosno odgođen. U slučaju prejakih vjetrova ili lošeg vremena iznad destinacije, može se dogoditi da piloti moraju ponoviti pokušaj slijetanja, no to nije razlog za paniku ili strah. Zrakoplov se može i preusmjeriti u najbližu zračnu luku u kojoj je slijetanje sigurno i za to ima spremno gorivo.

Ljudi se često boje i udara munje u avion – ta je pojava danas dosta rijetka zato što su zrakoplovi opremljeni modernim meteorološkim radarima i najčešće široko zaobilaze te oblake – kumulonimbuse. No ponekad im se moraju približiti, primjerice, zbog slijetanja pa postoji povećani rizik od udara munje. Ako se to i dogodi, to najčešće nije nikakav problem za siguran nastavak leta; avioni su zapravo Faradayevi kavezi koji štite ljude i opremu u unutrašnjosti od električnog udara i provode struju okolo po vanjskom dijelu zrakoplova. Današnji zrakoplovi su konstruirani tako da mogu podnijeti udar munje i od 200.000 ampera bez većih problema.

Iako letenje po ružnom vremenu nije ugodno i doista može biti više jačih turbulencija, imajte na umu da zrakoplov ne bi niti poletio kad let ne bi mogao biti siguran te da piloti daju sve od sebe kako bi izbjegli najgore od vremena po putu.

Olujni oblak iz zraka - kumulonimbus
Olujni oblak iz zraka - kumulonimbus
#4 Podrhtavanja, promjene na krilima…

Tijekom spuštanja prema odredištu, mogli biste odjednom osjetiti nešto poput visokofrekventnog podrhtavanja cijelog aviona. Sjedite li uz prozor niskokrilnog mlaznog zrakoplova odakle možete vidjeti krila, mogli biste uočiti da se na gornjoj strani krila podižu nekakva krilca. To su zračne kočnice ili spojleri. Normalno je da ih zrakoplovi koriste kada postoji potreba da se brzo smanji brzina zrakoplova ili poveća brzina spuštanja. Mogu uzrokovati podrhtavanje i tiho tutnjanje, a sve je to potpuno normalna pojava koja se događa zbog promjene aerodinamičnih svojstava zrakoplova uslijed povećanja zračnog otpora.

Pri samom slijetanju možete na stražnjim krajevima krila vidjeti i spuštanje takozvanih zakrilca ili „flapsa” koja na taj način mijenjaju površinu i oblik krila te omogućavaju zrakoplovu da stvori dodatan uzgon pri manjoj brzini te da leti s manjom brzinom prema slijetanju. U tom trenu biste opet mogli osjetiti podrhtavanje ili blage vibracije, isto kao i osjećaj kočenja jer zrakoplov u ovoj fazi značajno usporava. Ovisno o tipu zrakoplova, mogli biste osjetiti i promjenu uzdužnog nagiba zrakoplova ili „pitcha” što je potpuno normalno kod izvlačenja zakrilca. Ovisno o mjestu na kojem sjedite, mogli biste čuti i zujanje hidrauličkog mehanizma zaduženog za rad hidrauličnih sustava koji su povezani sa spomenutim uređajima, a ako letite turbo propelerskim zrakoplovom, uobičajeno je da ćete čuti i pojačanu buku motora. Ona je povezana s povećanjem broja okretaja propelera kako bi zrakoplov imao maksimalnu dostupnu snagu za nastavak prilaza. Dakle, i to je potpuno normalna pojava.

Kotači se spuštaju otprilike tri minute prije slijetanja. U trenu kad se „zaključaju“ u poziciju za slijetanje, mogli biste čuti škljocanje, odnosno klik. Ponovno biste mogli osjetiti i podrhtavanje te osjetiti da vas sila vuče lagano prema naprijed (isto kao kad se koči u vozilu). Naime, kotači su veliki, a avion se u tom trenu kreće oko 300 do 350 km/h, pa je logično da dolazi do značajnog otpora.

#5 „Gužva“ prije slijetanja – odjednom mirno postaje nemirno

Zašto let koji je bio miran odjednom, neposredno prije slijetanja, postaje (recimo to tako) nemiran? Zvukovi, podrhtavanja, naginjanja aviona malo lijevo, malo desno…? Zbog same prirode atmosfere i već prije spomenutih pojava kao što je, primjerice, termika i slično, većinom se može očekivati nemirniji zrak na nižim visinama. Kada piloti spuste avion u niže slojeve atmosfere, često se počinju ponovno suočavati s vremenom ispod te moraju letjeti kroz promjenjive vjetrove, oblake i padaline (ako ih ima). S približavanjem destinaciji dolaze i u pojačani promet, pa moraju prilagođavati brzinu te mijenjati pravac leta po potrebama i zahtjevima kontrole letenja. Stoga letenje više nije tako „glatko“.

#6 Slijetanje nije uvijek „meko“, važno je da je precizno

Pri slijetanju je važnije pogoditi točno mjesto slijetanja, nego je li slijetanje bilo „meko“ ili malo „tvrđe“. Iako će piloti dati sve od sebe da slijetanje bude čim ugodnije, to neće biti uvijek moguće zbog mnogih faktora, no ne morate zato osjećati strah. Zrakoplov je konstruiran za vrlo velike sile pri slijetanju. Stoga čak i kada vam se čini da je slijetanje malo grublje, najčešće je to potpuno normalno, a ponekad i potrebno ako postoji potreba da se čim prije sleti i uspori zbog, primjerice, prometa ili malo kraće staze. Malo drmusanja i ubrzo ćete biti na svom odredištu.

#7 Statistika – stalno ponavljamo, ali dobro je i važno znati…

Kada je riječ o letenju avionom, a posebno o letenju komercijalnim avionom, to je najsigurniji oblik transporta. Ponovit ćemo što smo napisali u prošlom članku: industrijski rizik smrtnosti u 2022. godini bio je 0,11, što znači da bi u prosjeku osoba morala letjeti svaki dan 25.214 godina da bi doživjela fatalnu nesreću. Procjenjuje se da se svakodnevno diljem svijeta odvija oko 100.000 letova, svakog trena je u zraku oko pola milijuna ljudi, godišnje avioni prevezu nekoliko milijardi putnika (prije pandemije govorilo se o 4,5 milijardi putnika)… Iako se ne bismo smjeli tješiti s time da je „samo“ toliko i toliko putnika poginulo godišnje (jer je svaki gubitak ljudskog života golem), činjenica je da je, na primjer, rizik smrti na cesti neusporedivo veći od rizika smrti u zrakoplovnoj nesreći.

#8 Na letu niste ugroženi, već povlašteni

Ono što bismo zapravo poželjeli svima jest da se uopće ne zamarate tim crnim brojevima ako je ikako moguće, već da pokušate barem na trenutak osjetiti ono što mi osjećamo dok smo u zrakoplovu – užitak, gušt, osjećaj da živimo punim plućima. Razmišljajte o destinacijama koje ćete posjetiti, pogledu kroz prozor, dragim ljudima koje ćete vidjeti, dugo očekivanom odmoru, uspješnim poslovima… Budite kolekcionari lijepih i nezaboravnih trenutaka zbog kojih doista vrijedi živjeti, a putovanja ostvaruju upravo takve trenutke. Ne želimo da krećete na bilo koji put sa strahom i grčem u želucu, pa tako ne želimo niti da se bojite dok vozite motor ili automobil. Ne treba i nije dobro uspoređivati crne brojeve poput brojeva poginulih ili vjerojatnosti smrti u avionu s vjerojatnošću smrti na motociklu samo da bismo se utješili, odnosno da bismo se manje bojali letenja.

Ali, iskreno: može li se uopće usporediti pogled iz aviona s bilo kojim drugim pogledom?! Jeste li vidjeli kako izgledaju zvjezdano nebo ili zalazak sunca promatrani s tih visina? Kako izgledaju snijegom pokrivene Alpe, suncem obliven „tepih“ oblaka dok iznad njega klizite, velika jezera, njive ili pak otoci Jadranskog mora dok ste na visini od 10 kilometara? Možete li uopće zamisliti koliko ste sretni jer živite u vremenu u kojem je moguće doručkovati u Zagrebu, stići za sat i pol do Londona na poslovni sastanak ili na vrijeme za ručak u Stockholm ili Porto? I jeste li svjesni koliko ste zapravo povlašteni jer imate financijske mogućnosti letjeti i putovati, pa čak i ako ste kupili „jeftine“ karte?

Pokušajte se usmjeriti sa zahvalnošću na sve te iznimne trenutke te tako dobiti najviše blagodati koje pruža svako putovanje. Kao što kažu i stihovi poznate pjesme: „Life is a journey, not a destination…“. Želimo vam od srca čim više lijepih putovanja, a brigu o sigurnosti prepustite nama – školovani smo i spremni za sve scenarije, letimo s provjerenim i pouzdanim zrakoplovima, pa ste u našim rukama sigurni na svakom letu.

4.5 30 glasovi
Ocijenite članak
Podijeli našu objavu prijateljima
HSPP PR
HSPP PR
Članci: 4
Pretplatite se
Obavijesti o
guest
0 Comments
Inline povratne informacije
Pogledaj sve komentare
0
Voljeli bismo čuti Vaše mišljenje, molimo komentirajtex